Još jedna dodjela nagrade Najpoželjniji poslodavac je iza nas: Četrnaestu godinu titulu najboljeg odnio je dm-drogerie markt

Četrnaestu godinu zaredom najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj je dm-drogerie markt, na drugo mjesto i ove godine zasjeo je trgovački lanac Lidl Hrvatska, dok je treće mjesto pripalo Rimac Grupi, otkriveno je u četvrtak na dodjeli nagrade “Najpoželjniji poslodavac 2023. godine” održanoj u prostorima Orisa (kuća arhitekture) u organizaciji Alma Career Croatia.

„Mi u dm-u od prvog dana vjerujemo da tvrtka postoji za ljude, a ne ljudi za tvrtku. Cilj nam je stvoriti radnu atmosferu koja svakom zaposleniku osigurava priliku za autonomiju u radu, što će imati pozitivan učinak na njihov osobni i profesionalni razvoj. Jer uspjeh dm-a temelji se na uspjehu svakog djelatnika“, istaknula je Nataša Odak, HR menadžer u dm-drogerie markt d.o.o.

Putem istraživanja o poslodavcima prvog izbora, koje provodi Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao, više od 25 tisuća ispitanika ponovno je pokazalo tko su “top od the mind” poslodavci na domaćem tržištu rada. Na listi najpoželjnijih poslodavaca zamjetan je skok tehnoloških kompanija kao što su Google Hrvatska, Microsoft Hrvatska te Ericsson Nikola Tesla koje su ove godine ušle u top 20, istaknuto je.

Ispitanicima su najvažniji dobri međuljudski odnosi

Ispitanici su u istraživanju izdvojili do tri faktora koja, po njihovom mišljenju, najpoželjniji poslodavac mora imati. Tako je 45 posto njih na prvo mjesto stavilo dobre međuljudske odnose, odnosno dobru atmosferu na radnom mjestu. Nakon toga, sa po 43 posto slijede dobar tretman od nadređenih te sigurnost radnog mjesta. Među manje bitnim faktorima su društvena odgovornost kompanije, nematerijalne beneficije te prilika za hijerarhijsko napredovanje, pokazalo je istraživanje koje je provela Alma Career Croatia.

Kada je riječ o dodatnim beneficijama, 64 posto ispitanika najpoželjnijima smatra bonuse za izvanredna postignuća, dok s po 51 posto slijede fleksibilno radno vrijeme i naknada za putne troškove.

Često razmišljamo o otkazu

Gotovo polovica ispitanika (47%) često razmišlja o promjeni poslodavca, dok ih trećina (35%) ponekad o tome razmišlja. Svega svaki peti ispitanik (18%) uopće ne razmišlja o promjeni posla.

Međutim, ispitanici koji rade kod svog poslodavca prvog izbora u puno manjoj mjeri razmišljaju o promjeni posla, nego oni koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora. Više od polovice ispitanika (54%) koji rade kod svog poželjnog poslodavca uopće ne razmišlja o promjeni posla, dok je takvih svega 9% među ispitanicima koji ne rade kod svog odabranog poslodavca. Njih, pak, više od polovice (55%) često razmišlja o promjeni posla, naprema svega 11% onih koji često razmišljaju o promjeni posla, a rade kod svog poželjnog poslodavca. 

Rast potražnje za radnom snagom od 4,5 posto na godišnjoj razini

Da je ovo pravi trenutak za sve one koji su nezadovoljni svojim radnim mjestom pokazala je i analiza tržišta rada koju je provela  Alma Career Croatia. Prema podacima iz analize vidljivo je kako je u 2023. godini objavljeno više od 330.000 oglasa za posao, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na prethodnu godinu. 

Pogledamo li jedinstvene oglase, točnije natječaje za posao koji su postavljeni na više različitih mjesta, ali se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrit ćemo kako je tijekom prošle godine objavljeno 255.000 jedinstvenih oglasa , odnosno 4 % više u odnosu na 2022. godinu. 

Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima

Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategorijama: Skladištenje i logistika, Promet, transport i pomorstvo, Instalacije i brodogradnja te Zdravstvo i socijalni rad

S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u Arhitekturi, IT-u i Ljudskim resursima.

Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u sektoru Turizma, baš kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom.

U Prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija prema broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj je ostvaren blagi rast potražnje za radom.

„Nakon turbulentnog razdoblja izrazito visoke inflacije proteklih godina, te naknadnog usporavanja tokom 2023., sada smo suočeni s deflacijom. Privatni sektor brzo je reagirao na inflacijske pritiske, dok je javni sektor zaostajao, stoga je u 2023. po prvi put prosječna plaća u privatnom sektoru nadmašila onu u javnom sektoru. U kontekstu IT-a, proces konsolidacije domaćeg tržišta započeo je još 2022. godine, nastavljajući se tijekom 2023. Međutim, on nije dovršen, što je rezultiralo smanjenjem potražnje za IT stručnjacima“, izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao. Unatoč tome, predviđa se oporavak IT sektora, ali će zaposlenici trebati posjedovati širok spektar vještina i znanja kako bi se prilagodili novim zahtjevima, dodaje Žonja.

Porast broja stranih radnika 

Kako je vidljivo i iz svakodnevnog života, u Hrvatskoj kao i u ostatku EU zemalja zabilježen je porast broja stranih radnika, pa je tako otprilike na našem tržištu svaki deseti radnik strani državljanin. 

„Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo“, naglašava Žonja.

Za stvaranje bolje integracije stranih radnika na naše tržište rada ključne su izmjene i dopune Zakona o strancima. 

„Cilj izmjena i dopuna Zakona o strancima je unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika u Republici Hrvatskoj te osigurati s jedne strane fleksibilnost u zapošljavanju, a s druge strane spriječiti uočene nedostatke. Ključne izmjene odnose se na produženje dozvole za boravak i rad, i to s jedne na tri godine, olakšanu promjenu zanimanja i poslodavca te strože uvjete za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naglasak mora biti na zaštiti prava stranih radnika i njihovoj integraciji u hrvatsko društvo, a jedan od važnijih temelja uspješne integracije je i učenje hrvatskog jezika”, istaknuo je je Ivan Vidiš, državni tajnik ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Umjetna inteligencija uzima sve više maha

Ivana Šarić, stručnjakinja za upravljanje iskustvom zaposlenika i employer branding istaknula je važnost change menadžmenta. Globalizacija i digitalizacija donose dinamične promjene u poslovanju i zbog toga poduzeća trebaju biti fleksibilna kako bi se što brže i bolje prilagodila novonastalim situacijama. Danas se to najbolje vidi na primjeru umjetne inteligencije čijoj su implementaciji sve više sklone velike globalne kompanije, ali i domaće.

“Izazovi i tehnologije nas oblikuju, generacijska raznolikost se izmjenjuje, buzzwords dolazi i odlazi, ali nema niti digitalne sadašnjosti niti AI budućnosti u kojoj postoji slika najpoželjnijeg poslodavca bez - zadovoljnog zaposlenika. Kad je fokus na čovjeku, stvaranju fleksibilnog radnog mjesta sa svrhovitim karijernim putom, vrijednosnom kulturom, transparentnom komunikacijom i autentičnim menadžmentom to će uvijek biti prepoznato kao najatraktivnije na tržištu”, dodala je Šarić.

Kada se radi o umjetnoj inteligenciji Tome Barić, direktor ljudskih resursa Ine istaknuo je kako će umjetna inteligencija olakšati budućnost zapošljavanja.

''Doći će do velike promjene strukture u sektoru ljudskih resursa koji je zadužen za zapošljavanje u kompanijama, a u sljedećem periodu upravo zbog primjene umjetne inteligencije radikalno će se transformirati i oglasi'', zaključio je.