Čak 78% hrvatskih radnika doživjelo burnout

Bilo da sjedimo za uredskim stolom, rukujemo strojevima ili radimo iz dnevne sobe, jedno nam je svima zajedničko... Stres nas prije ili kasnije pronađe. Katkad ga doživljavamo kao pokretača, ali puno češće nas iscrpljuje, ostavlja trag na našem zdravlju, motivaciji i odnosima, i na poslu i izvan njega.

Koliko su mu hrvatski radnici izloženi te kako ga osjećaju i podnose, otkriva istraživanje Alma Career Croatia, tvrtke koja upravlja portalom MojPosao, provedeno među više od 1000 zaposlenih.

Rezultati potvrđuju da stres više nije iznimka, već pravilo. Čak 61% zaposlenih priznaje da ga često osjeća, trećina (31%) da je stalno prisutan, dok tek 8% uspijeva raditi gotovo bez njega.

Najviše ga prijavljuju najmlađi radnici, pa je tako čak 73% zaposlenika mlađih od 25 godina često pod stresom. U skupinama od 26 do 50 godina taj udio kreće se između 61 i 63%, dok je najmanji među zaposlenicima starijim od 58 godina (58%). Razlike među spolovima gotovo da nema: 63% muškaraca i 62% žena tvrdi kako često doživljavaju stres na radnom mjestu.

Usporedimo li rezultate s 2022. godinom, trend je jasan – stres raste. Prije tri godine 55% zaposlenih prijavljivalo je da ga često osjeća, 28% da je stalan, dok je 12% tada govorilo da ga gotovo i ne doživljava. Danas je taj optimistični postotak pao na svega 8%.

Za većinu zaposlenih stres se pretvara u gubitak volje i energije, tako tvrdi 82% ispitanika. Posljedice se brzo prelijevaju i na radni učinak: 52% radnika ističe pad koncentracije i produktivnosti, 38% nezadovoljstvo poslom u cjelini, a 32% postaje ravnodušno prema svakodnevnim zadacima. Kod gotovo četvrtine (24%) stres narušava i odnose s kolegama.

No problemi ne ostaju samo u uredu. Čak 85% zaposlenih kući dolazi iscrpljeno, bez snage za aktivnosti izvan posla. Velik broj radnima zbog toga odustaje od hobija, a gotovo polovica (46%) pati od poremećaja spavanja. Stres tako ne krade samo radne sate, već i dragocjeno vrijeme s obitelji i prijateljima.

Sindrom izgaranja više nije iznimka. Čak 78% zaposlenih priznaje da je barem jednom prošlo kroz fazu potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti. Ipak, unatoč ozbiljnosti simptoma, više od polovice (51%) nikada ne koristi bolovanje ni slobodne dane zbog iscrpljenosti, dok se tek 15% na taj korak odlučuje nekoliko puta godišnje.

Glavni okidač stresa je prevelik broj zadataka (60%), a odmah zatim slijedi manjak podrške nadređenih (48%). Na trećem mjestu je samo radno okruženje, odnosi s kolegama stresni su za 47% zaposlenih. Neravnoteža privatnog i poslovnog života muči 36% radnika, rad vikendom 24%, a trećina ih upozorava i na loše uvjete rada i nedostatne resurse.

Kada pritisak postane prevelik, polovica zaposlenih olakšanje traži u razgovoru s prijateljima i obitelji, dok 19% spas pronalazi u redovitoj tjelovježbi. Slobodne dane zbog stresa uzima tek 13%, a isti udio odlučuje se za stručnu pomoć terapeuta. Žene pritom češće biraju razgovor (54% naspram 37% muškaraca) i profesionalnu podršku (13% prema 8%).

A što bi pomoglo? Zaposleni najviše vjeruju u pravilniju raspodjelu radnih zadataka (61%) i bolju komunikaciju s nadređenima (50%). Više odmora, ulaganje u mentalno zdravlje i kvalitetnije radne uvjete također se ističu kao ključne mjere za smanjenje stresa i očuvanje motivacije.