Kada HR pregori: Tko brine o onima koji brinu o zaposlenicima?
Kada se govori o dobrobiti zaposlenika, HR je gotovo uvijek u prvim redovima.
Upravo su ljudi iz ljudskih potencijala ti koji osmišljavaju programe za očuvanje mentalnog zdravlja, potiču ravnotežu između poslovnog i privatnog života, organiziraju edukacije i pružaju podršku zaposlenicima kada im je najpotrebnija.
No, u cijeloj toj priči često se zaboravlja jedno važno pitanje – tko brine o HR-u?
Istina je da su upravo HR stručnjaci među onima koji svakodnevno nose velik dio organizacijskog tereta. Osim što su odgovorni za zapošljavanje, razvoj zaposlenika i employer branding, često su prvi kojima se zaposlenici obraćaju kada naiđu na problem. Istovremeno moraju biti partneri menadžmentu, voditi procese promjena, rješavati osjetljive situacije i donositi odluke koje nisu uvijek jednostavne.
Nije teško zaključiti zašto se mnogi od njih osjećaju iscrpljeno.
Burnout ne bira zanimanje
Sagorijevanje na poslu često povezujemo s liječnicima, nastavnicima ili drugim pomagačkim profesijama. No HR je također profesija u kojoj se svakodnevno radi s ljudima, njihovim emocijama, očekivanjima i problemima.
Kada ste navikli biti podrška drugima, lako je zanemariti vlastite potrebe. Još jedan sastanak, još jedan razgovor sa zaposlenikom, još jedan hitan zadatak; i tako iz dana u dan.
Problem je što burnout ne dolazi preko noći. Razvija se polako i često ga primijetimo tek kada nam postane teško obavljati posao koji smo nekada radili s lakoćom.
Kako prepoznati prve znakove?
Ne postoji jedan univerzalni simptom koji će vam reći da ste pregorjeli. Češće se radi o nizu malih promjena koje se s vremenom nakupljaju.
Možda primjećujete da ste stalno umorni, bez obzira na to koliko ste spavali. Posao koji vas je nekad motivirao sada vas iscrpljuje. Sve češće osjećate frustraciju, teško se koncentrirate ili imate osjećaj da ulažete puno truda, a postižete vrlo malo.
Burnout se može odraziti i na emocije. Razdražljivost, manjak strpljenja, osjećaj da vaš trud nitko ne primjećuje ili gubitak motivacije često su prvi znakovi da je vrijeme za promjenu.
Tijelo također šalje upozorenja. Nesanica, glavobolje, kronični umor, češće bolesti ili osjećaj da ste stalno pod stresom nisu nešto što treba ignorirati.
Ako se u ovome prepoznajete, niste jedini. I još važnije; ne znači da ste loši u svom poslu. Vjerojatno samo predugo nosite previše toga.
Što možete učiniti?
Burnout se ne rješava vikendom ili jednim godišnjim odmorom. Oporavak počinje malim promjenama koje dugoročno stvaraju razliku.
1. Prestanite vlastitu dobrobit stavljati na posljednje mjesto
Koliko ste puta zaposlenicima preporučili da uzmu slobodan dan ili naprave pauzu? Isto vrijedi i za vas.
Ne morate preko noći promijeniti životne navike. Dovoljno je krenuti s jednom stvari koju možete održati; kvalitetnijim snom, redovitom šetnjom ili jednostavno završavanjem radnog dana u razumno vrijeme.
Briga o sebi nije luksuz. Ona je preduvjet da biste mogli kvalitetno raditi svoj posao.
2. Dopustite si predah tijekom radnog dana
Nije potrebno čekati kraj radnog vremena da biste predahnuli.
Nekoliko minuta bez ekrana, kratka šetnja, istezanje ili nekoliko dubokih udaha mogu pomoći da se resetirate i vratite poslu s više fokusa. Takve male pauze često imaju veći učinak nego što mislimo.
3. Naučite se isključiti
HR je posao u kojem se lako stječe osjećaj da uvijek morate biti dostupni. No ne mora svaki e-mail biti odgovoren odmah, niti svaki problem riješen istog trenutka.
Pokušajte barem jednu večer tjedno potpuno zaboraviti na posao. Isključite poslovne obavijesti i posvetite vrijeme sebi, obitelji ili prijateljima. Osim što ćete napuniti baterije, svojim ćete primjerom pokazati i drugima da je u redu postaviti granice.
4. Razgovarajte o opterećenju
Mnogi HR stručnjaci navikli su pomagati drugima, ali rijetko traže pomoć za sebe.
Ako osjećate da vam je previše, razgovarajte sa svojim nadređenim. Umjesto da samo kažete kako ste preopterećeni, pokušajte objasniti što vas najviše opterećuje i predložiti moguća rješenja.
Otvoren razgovor često je prvi korak prema promjeni.
5. Pronađite svoju mrežu podrške
Ponekad je dovoljno razgovarati s nekim tko razumije kroz što prolazite.
Povežite se s drugim HR stručnjacima, sudjelujte na stručnim događanjima ili jednostavno održavajte kontakte s kolegama iz struke. Razmjena iskustava često donese novu perspektivu, ali i podsjeti da niste jedini koji se suočava sa sličnim izazovima.
Briga o zaposlenicima počinje brigom o sebi
Od HR-a se danas očekuje mnogo; da bude strateški partner, organizator, savjetnik, medijator i pokretač promjena. Sve su to važne uloge, ali nijedna od njih nije održiva ako pritom zanemarujete vlastito zdravlje.
Burnout nije znak slabosti. To je znak da ste možda predugo davali više nego što ste imali.
Zato, prije nego što sljedeći put pitate zaposlenika kako je i treba li mu podrška, zastanite na trenutak i postavite isto pitanje sebi.
Jer samo HR koji brine o sebi može dugoročno kvalitetno brinuti o drugima.
