Fenomen ‘ghostinga’: Zašto kandidati nestaju i kako tome stati na kraj

Zamislite situaciju: otvoren je natječaj za radno mjesto, pozicija se oglašava na svim kanalima, životopisi pristižu, intervjui se odrađuju i sve se odvija po planu. Nakon tjedana truda, regruter i tim odabiru kandidate koji ulaze u završnu fazu i kojima je spremna ponuda. No, onda se dogodi tišina. Kandidat se više ne javlja, ne odgovara na pozive ni na e-mailove. Proces stoji, a poslodavac ostaje u neugodnom limbu.

Ovakve situacije u regruterskom se žargonu nazivaju „ghosting“, fenomen koji je posljednjih godina sve češći i na našem tržištu rada. Iako zvuči kao anegdota, riječ je o ozbiljnom problemu koji može ugroziti cijeli proces zapošljavanja.

Razloga je više, a najčešće su tri:

1. Loše iskustvo tijekom selekcije

Ako kandidat tjednima čeka povratnu informaciju, dobiva kontradiktorne poruke ili obećanja koja se ne ispune – vjerojatnost da će se jednostavno povući drastično raste. Drugim riječima, ako proces nije brz, transparentan i dosljedan, kandidat će vrlo lako potražiti alternativu.

2. Neugodnost pri odbijanju

Zvuči banalno, ali mnogi kandidati jednostavno ne znaju kako reći „hvala, ali odustajem“. Posebno kada su imali dobar odnos s regruterom – tada ih obuzima nelagoda, a najbolji način da je izbjegnu jest – nestanak.

3. Vanjski faktori

Život piše scenarije koje poslodavci ne mogu kontrolirati: iznenadni privatni problemi, nova prilika koja se otvorila u hodu ili pak odluka da kandidat privremeno odustaje od traženja posla.

Potpuno ukloniti ghosting nije moguće, ali postoje strategije koje ga mogu svesti na minimum.

Optimizacija procesa

Na današnjem tržištu rada kandidati rijetko čekaju. Ako odgovor izostane danima ili tjednima, oni se okreću dalje. Ubrzavanje komunikacije bilo kroz digitalne alate, bolje interne procedure ili jednostavno disciplinu menadžera najvažniji je korak.

Jačanje brenda poslodavca

Poslodavci koji ulažu u svoj imidž imaju manju šansu da ih kandidati ignoriraju. Ugledna i poželjna tvrtka dobit će povratnu informaciju čak i od kandidata koji odustaju. Upravo u tom kontekstu, važno je spomenuti Regionalni sajam poslova, koji se ove godine održava od 14. do 21. listopada 2025.

Riječ je o najvećem virtualnom sajmu zapošljavanja u regiji koji poslodavcima omogućuje prezentaciju putem interaktivnih alata - video sadržaja, fotografija, live chata i digitalnih štandova. Osim što olakšava potragu za kandidatima, sudjelovanje na sajmu značajno pridonosi employer brandingu, jer tvrtke postaju vidljive tisućama ljudi u regiji. Takva vrsta reputacijskog ulaganja dugoročno smanjuje i pojavu „ghostinga“ jer kandidatima jasno šalje poruku o ozbiljnosti i profesionalnosti poslodavca.

Traženje povratnih informacija

Paradoksalno, najiskrenije povratne informacije često daju kandidati koje poslodavac odbije. Oni nemaju što izgubiti i upravo iz tog razloga njihovi komentari mogu biti neprocjenjivi za unaprjeđenje selekcijskog procesa. Umjesto da se na „nestale“ kandidate gleda kao na problem, bolje ih je promatrati kao signal da nešto treba mijenjati.