Rast plaća na papiru, razlike u stvarnom životu

Kad se govori o plaćama, često prvo čujemo riječ "prosjek". A prosjek u Hrvatskoj za 2025. godinu zvuči ohrabrujuće – 1.538 eura neto, odnosno čak 14% više nego godinu ranije. No, iza tog broja krije se puno nijansi.

Jer prosjek ne govori koliko većina ljudi zapravo zarađuje. Zato je tu medijalna plaća, koja je u 2025. iznosila 1.430 eura, uz godišnji rast od 15%. To znači da više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosječne.

Zanimljivo, razlika između prosječne i medijalne plaće danas je najmanja u posljednjih pet godina, što upućuje na to da su plaće zaposlenika s nižim primanjima rasle brže nego ranije, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća.

Unatoč rastu, većina zaposlenih i dalje se nalazi negdje u sredini. Tako 38% radnika zarađuje između 1.000 i 1.500 eura, no taj se udio smanjuje – prošle godine bio je 44%. Drugim riječima, sve je više onih koji prelaze u više platne razrede.

Plaće između 1.500 i 2.000 eura danas ims 22% zaposlenih, dok je godinu ranije taj udio iznosio 18%. Još je veći pomak vidljiv na samom vrhu te 15% zaposlenih sada zarađuje više od 2.000 eura, u usporedbi s 10% prošle godine.

Istodobno, značajno se smanjio broj onih s najnižim primanjima. Plaću manju od 1.000 eura u 2025. prima 12% zaposlenih, dok ih je godinu ranije bilo čak 27%.

Na vrhu platne ljestvice nalaze se zanimanja kod kojih visoka razina odgovornosti i stručnosti dolazi uz visoka primanja. Anesteziolozi s prosječnom plaćom od 3.657 eura, piloti (3.246 eura) i IT arhitekti (2.823 eura) daleko su iznad nacionalnog prosjeka. Među najplaćenijima su i liječnici, s prosječnom zaradom od 2.729 eura.

Na drugom kraju spektra nalaze se uslužna i pomoćna zanimanja. Šivači u prosjeku zarađuju 864 eura, frizeri 962 eura, čistači 963 eura, dok krojači i spremačice primaju oko 984 eura mjesečno.

Kad se plaće promatraju po sektorima, IT industrija i dalje prednjači. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.

Iznadprosječne plaće bilježe i financije i osiguranje (+5%), kao i sektor energije, nafte, vode i otpada (+6%). Građevinarstvo, arhitektura i nekretnine također su iznad prosjeka (+5%), dok su obrazovanje i znanost ispod prosjeka za 8%. Plaće u prodaji, turizmu i umjetnosti niže su za oko 6% u odnosu na nacionalni prosjek.

Najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Ipak, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, gdje prosječna plaća iznosi 1.686 eura, što je 10% iznad prosjeka.

Razlike su vidljive i prema veličini poslodavca. U mikro poduzećima plaće su iznosile 1.383 eura, dok zaposlenici u velikim tvrtkama ostvaruju plaće 5% iznad prosjeka, uz godišnji rast od 16%.

Geografske razlike i dalje su izražene. U Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji prosječne plaće i dalje su ispod 1.300 eura. S druge strane, Zagreb prednjači s prosječnom plaćom od 1.662 eura, dok je medijalna 1.520 eura.

Najveći rast plaća zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječna primanja porasla za 20%, na 1.453 eura.

Razlika u plaćama između muškaraca i žena u 2025. iznosi 15%, što je blago smanjenje u odnosu na prethodnu godinu (17%). Muškarci u prosjeku zarađuju 1.656 eura, a žene 1.441 euro.

Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, zarađuju 21% manje od prosjeka, dok zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu plaću od 1.642 eura.

Najveća razlika i dalje dolazi s obrazovanjem. Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA-jem u prosjeku zarađuju 2.381 euro, što je 55% iznad nacionalnog prosjeka, dok visokoobrazovani ostvaruju 1.724 eura, u usporedbi s 1.341 euro kod zaposlenih sa srednjom stručnom spremom.