Iako se po njihovim odgovorima ne bi reklo da su pretjerano različiti, poslodavci itekako vide razliku!

Pripadnici generacije Z, odnosno osobe rođene između 1995. i 2010. godine, već su nekoliko godina prisutni na tržištu rada, stoga je došao pravi trenutak da ocijenimo kako su se dosad snašli i što o njima misle poslodavci.

Na tu temu Alma Career Croatia proveo je istraživanje na preko 1.000 zaposlenika i gotovo 150 poslodavaca pitajući jesu li, i u kojoj mjeri, pripadnici generacije Z različiti od svojih prethodnika - generacije X i milenijalaca? Koje osobine i ponašanja su donijeli sa sobom u radne okoline i jesu li ’tvrđi orah’ kad je riječ o pregovorima oko plaće, uvjeta rada i drugim stvarima vezanim uz posao.

Bez obzira kojoj generaciji pripadaju, svi ispitanici prilikom razmišljanja o promjeni poslodavca prvenstveno se vode visinom plaće i beneficijama (83% ispitanika ovo je označilo kao važno). Na drugom mjestu svima su dobri kolege i međuljudski odnosi (60%), dok je na trećem mjestu ravnoteža poslovnog i privatnog života (54%).

Sukladno tome, trenutni poslodavac bi ih nagnao da razmisle o otkazu: preniskom plaćom (62%), lošim međuljudskim odnosima (52%) te stresnim poslom (41%). Iako u poretku tih razloga nema razlike među pripadnicima različitih generacija, ipak nešto više pripadnika generacije Z reagira na prenisku plaću (67%) nego što to čine drugi ispitanici (64% Y generacije i 55% pripadnika X generacije), dok bi u manjoj mjeri nego drugi razmišljali o otkazu uslijed stresnog posla (38% ispitanika pripadnika Z, te po 43% ispitanika iz Y i X generacije).

Od beneficija ispitanici najviše cijene edukaciju i to bez obzira kojoj generaciji pripadaju. Druga po redu beneficija generaciji Z je fleksibilno radno vrijeme koju je na prvo mjesto stavila četvrtina ispitanika, dok je isto učinila petina ispitanika generacije Y te 13% generacije X. Dodatno zdravstveno osiguranje, koje se kod generacije X nalazi na drugom mjestu kod  generacije Z tek je svaki deseti ispitanik ovu beneficiju stavio na prvo mjesto. Slična je situacija s mirovinskim osiguranjem kojeg u najvećoj mjeri kao beneficiju cijene ispitanici generacije X, a najmanje Z.

Najviše ispitanika smatra kako su dvije do pet godina idealno vrijeme za zadržavanje kod jednog poslodavca (39% Gen Z, 49% Gen Y te 39% Gen X). Čak 17% ispitanika generacije Z smatra kako je idealno vrijeme ostanka kod jednog poslodavca tek dvije godine. Za usporedbu dvije godine idealnim smatra 8% generacije Y te 6% generacije X.

Sukladno tome, u narednih godinu dana posao sigurno planira promijeniti čak 51% ispitanika generacije Z, dok je takvih u generaciji Y 40%, a u X generaciji svega 31%.

Za razliku od svojih prethodnika pripadnici generacije Z osjećaju se potplaćeno i neispunjeno. Tako, svega 38% ispitanika generacije Z smatra da je pravedno plaćeno. Isto mišljenje dijeli i 46% pripadnika generacije X te 39% milenijalaca. Da se osjećaju ispunjeno na svom radnom mjestu izjavilo je 44% ispitanika Z generacije, te 48% Y i 55% X generacije.

Iako bi u manjoj mjeri radili iz ureda nego druge generacije (23% Gen Z, 26% Gen Y te 31% Gen X), pripadnicima Z generacije je u većoj mjeri nego drugima svejedno od kuda rade - iz ureda ili od doma (27% naprema 20% kod Y te 22% kod X).

Zanimljivo, pripadnici generacije Z u većoj bi mjeri od ostalih ispitanika radili u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (23% naprema po 20% ostale generacije) te istovremeno bi u manjoj mjeri nego ostali radili u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (33% naprema 45% generacije Y i 41% generacije X). U državnim tvrtkama u većoj mjeri bi radili pripadnici generacije Z (21%) nego pripadnici drugih generacija  (13% Y i 16% X).

Visokih 93% poslodavaca primjećuje razlike u generacijama kod svojih zaposlenika. Kada bi trebali opisati tipičnog pripadnika neke generacije, to bi izgledalo ovako:

Osim što im ne pripisuju lijepe osobine, poslodavci smatraju kako se kod ove generacije primjećuje i veća fluktuacija (86%), a prilikom zapošljavanja traže višu plaću, bolje beneficije i uvjete rade nego pripadnici drugih generacija.  

Poslodavci su primijetili razlike u razlozima u odnosu na druge generacije i prilikom davanja otkaza:

"Kod generacije Z je to većinom nestrpljivost oko napredovanja."

"Dati će impulzivno otkaz i ako im najmanja sitnica ne odgovara, neće kao prethodne generacije strahovati da neće moći naći drugi posao, generacija Z si zasigurno neće dopustiti mobbing na poslu što se dešavalo milenijalcima."

"Daju otkaz po osjećaju, ne koriste argumente i smatraju da ne trebaju ništa argumentirati. "

"Generacija Z je okrenuta isključivo sebi i svojim interesima bez kompromisa - fokusirani su na trenutno stanje vlastitih emocija u odnosu na posao i poslovne obaveze, teže velikoj zaradi bez puno truda i rada, žele biti na rukovodećim pozicijama ali ne žele odgovornost i obaveze koje s njima dolaze."

Istraživanje je provedeno online putem na 1200 ispitanika te 130 poslodavaca. Žene čine 60% ispitanika, dok muškarci čine 40% ispitanika. U istraživanju je najviše sudjelovalo pripadnika Y generacije (44%), zatim X generacije (39%) te 15% generacije Z. U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika srednje stručne spreme (51%) i visoke stručne spreme (30%). Velika većina ispitanika u istraživanju su zaposleni (86%). U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu zaposleno je 39% ispitanika, a u stranom vlasništvu 25%. U Hrvatskim institucijama radi 8%, a u tvrtkama u državnom vlasništvu zaposleno je 7% ispitanika. Najviše ispitanika (38%) zaposleno je u velikim tvrtkama sa više od 200 zaposlenih, 28% u srednje velikim tvrtkama (20 - 199 zaposlenika), dok je 19% ispitanika zaposleno u malim tvrtkama s manje od 20 zaposlenika. U istraživanju je na strani poslodavaca najviše bilo onih malih (42%), 30% iz srednje velikih te 28% ispitanika iz velikih kompanija. Od poslodavaca najviše ih je u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (58%), dok ih je u stranom vlasništvu 27%.