Rad na daljinu, angažiranost i stvarno zadovoljstvo: Što nam govore podaci i što bi poslodavci trebali znati?
Radna svakodnevica se posljednjih godina drastično promijenila. Ured više nije jedino mjesto gdje nastaje produktivnost, a fleksibilni oblici rada postali su standard, a ne iznimka. No što te promjene znače za angažiranost zaposlenika, njihovo zadovoljstvo i poslovne rezultate?
Tko je angažiran, a tko (samo) prisutan?
Prema podacima Gallupa, remote zaposlenici pokazuju najveću razinu angažiranosti, čak 31% njih je istinski uključeno u svoj posao. Zaposlenici koji imaju pravo na hibridni rad pokazuju nešto manji angažman (23%), dok su najmanje angažirani oni koji nemaju mogućnost rada na daljinu (19%).
Međutim, visoka angažiranost ne znači nužno i opću životnu dobrobit. Naime, prema Gallupu zaposlenici koji u potpunosti rade na daljinu, iako uživaju u svojoj slobodi i fleksibilnosti, skloniji su stresu i usamljenosti, a posao doživljaju isključivo i jedino kao posao koji moraju odraditi bez socijalnog aspekta.
Hrvatska: fleksibilnost da, ali pod jasnim uvjetima
Kako se može vidjeti iz podataka koje je objavila Alma Career Croatia većina zaposlenih u Hrvatskoj (53%) radi hibridno, 26% potpuno od kuće, dok je 21% još uvijek isključivo u uredu. No fleksibilnost ima svoja pravila: 57% zaposlenih s mogućnošću rada na daljinu radi prema unaprijed definiranim pravilima, dok 24% ima potpunu slobodu.
Zanimljivo, iako većina radnika koristi točno onoliko dana rada od kuće koliko im je dopušteno, njih 17% dolazi u ured i češće od očekivanog. Najčešće to rade zbog suradnji, komunikacije i timske povezanosti, koje 54% ispitanika vidi kao ključnu prednost rada iz ureda.
Ipak, kada se radi o dugoročnoj preferenciji, 55% radnika bira hibridni model, a čak 38% bi najradije radilo isključivo od kuće. Samo 5% bira ured.
Angažiranost se ne događa slučajno
No, bez obzira gdje se posao obavlja, angažiranost i zadovoljstvo ne nastaju spontano. Tu nastupa Pulser, alat koji već 18 godina mjeri zadovoljstvo zaposlenika u hrvatskim tvrtkama. Njegovi podaci pokazuju da tvrtke koje redovito provode ovakva istraživanja imaju jasnu prednost: u njima čak 45% zaposlenika preporučilo bi svog poslodavca prijateljima, dok je nacionalni prosjek tek 8%.
Taj jaz pokazuje kolika je razlika između „ok radnog mjesta“ i radnog mjesta u kojem se zaposlenici osjećaju viđenima, važnima i uključenima. A to donosi konkretne benefite: 21% veća profitabilnost i 17% veća produktivnost kod angažiranih zaposlenika, dok organizacije koje temelje odluke na rezultatima ovakvih istraživanja imaju čak 59% nižu fluktuaciju.
Putokaz prema izvrsnom iskustvu zaposlenika!
Putem Pulser platforme jednostavno, brzo i pouzdano izmjerite razinu zadovoljstva zaposlenika, njihovu angažiranost, eNPS, ESI te glavne faktore motivacije. Saznajte i kako stojite u usporedbi s drugim tvrtkama iz branše te najboljim hrvatskim poslodavcima.
Kada slušate – rastete
Posebno je zanimljivo to što je upravo organizacija rada stavka koja redovito dobiva najniže ocjene u Pulserovim anketama. No. zaposlenici vrlo često nude konkretna rješenja za njezino poboljšanje. Isto tako, pravilo "Svi zaposlenici imaju isti tretman" gotovo svake godine je među najlošije ocijenjenima, a upravo osjećaj pravednosti i ravnoteže bitno utječe na doživljaj radnog mjesta.
Tvrtke koje aktivno slušaju svoje ljude i uvode promjene temeljene na povratnim informacijama ne samo da imaju zadovoljnije ljude, nego imaju i jače brendove. Dobitnici oznake "Najbolji poslodavac", prema Pulseru, bilježe 58% rast prihoda i privlače veći broj kandidata na natječajima.
U vremenu kada trošak zamjene jednog zaposlenika može doseći razinu i od 200% njegove godišnje plaće, a zadovoljstvo zaposlenika može smanjiti izostanke zbog bolesti za čak 41%, više nije pitanje "hoćemo li" nego "kako" pratiti potrebe i iskustva zaposlenika.
Rad od kuće, hibrid ili ured, sve su to samo forme. Suština ostaje ista: angažiranost i zadovoljstvo ovise o kulturi, komunikaciji i spremnosti poslodavaca da slušaju svoje ljude.
